Savjet za privatizaciju nastavlja da krije koliko je platio usluge advokatske kancelarije Schonherr, uprkos presudi Upravnog suda iz februara ove godine, kazali su „Danu“ iz MANS-a, koji je informacije u vezi s tim zatražio još prije tri godine, od kada Savjet čini sve kako bi te podatke sakrio od javnosti, proglašavajući ih za tajnu.
Kako su naveli, Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer
Duško Marković, je još sredinom 2014. godine zaključio ugovor o pružanju usluga s austrijskom advokatskom kancelarijom „Schonherr“ za potrebe pravnog zastupanja u arbitražnim postupcima koje su tadašnji strateški partneri Vlade pokrenuli protiv države zbog privatizacija nikšićke Željezare i Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).
– Ugovorom nije bila definisana cijena advokatskih usluga, već se navodi da će naknada biti određena posebnim dokumentima za svaku pojedinačnu arbitražu, a da će „Schonherr“ u skladu s tim i fakturisati svoje usluge. Pošto je MANS sredinom 2016. godine zatražio tu dokumentaciju, Savjet nam je dostavio kopiju ugovora, ali istovremeno i zabranio pristup fakturama koje je advokatska kompanija ispostavila Savjetu. Pozivajući se na zaključke Vlade i Zakon o tajnosti podataka, Savjet je stavio oznaku „interno“ na fakture iz kojih se jedino može saznati koliko je plaćeno kancelariji „Schonherr“ da zastupa državu u arbitražnim postupcima – izjavio je direktor Istraživačkog centra MANS-a
Dejan Milovac.
Tom prilikom, kako je kazao, Savjet za privatizaciju nije sproveo test štetnosti kojim bi obrazložio zbog čega je važno od građana Crne Gore sakriti koliko su platili usluge jedne privatne kompanije, jer su sredstva kojima je „Schonherr“ plaćen došla direktno iz državnog budžeta koji pune građani plaćajući porez.
– Takođe, Savjet nije dostavio ni sporni zaključak na koji se pozvao prilikom stavljanja oznake „interno“, a u kome bi trebalo da se sadrže jasno definisani razlozi zbog kojih fakture moraju biti tajne. Kako Savjet ništa od ovoga nije obezbijedio, Upravni sud je poništio odluku Savjeta i naložio donošenje novog, zasnovanog na zakonu. Nažalost, već skoro pola godine Savjet za privatizaciju ignoriše ovakvu odluku Upravnog suda, nastavljajući da zloupotrebljava Zakon o tajnosti podataka kako bi sporne fakture i dalje ostale tajna – pojasnio je Milovac.
Ukazao je da nije jasno čiji se interes štiti tako što se fakture kriju od javnosti, jer je u ovom poslu s jedne strane kancelarija „Schonherr“, a s druge strane Vlada koja, makar formalno, štiti javni interes.
– Smatramo da interes ove advokatske kompanije nije, i ne može biti veći od prava javnosti da zna na koji način je potrošen novac iz budžeta. Nema sumnje da ovakav odnos prema pravu javnosti da zna, predstavlja očiglednu zloupotrebu Zakona o tajnosti podataka kako bi se sakrile informacije koje, iz nekog razloga, Savjet ne želi da ugledaju svjetlost dana. Izmjene Zakona o tajnosti podataka, koje predlaže Ministarstvo odbrane, praktično će legalizovati ovakvu praksu i omogućiti da se čak i informacije koje bi institucije morale proaktivno, odnosno osim da budu zatražene, objavljuje na svojim internet stranicama. Zbog toga je potrebno da se sporne odrebe izbace iz zakona prije njegovog usvajanja, a onaj dio crnogorskih institucija koje imaju šta da kriju onemogući da nastavi s takvom praksom – zaključio je Milovac.
D.M.
Tajne i isplate prema drugim kancelarijamaMANS je posebnim zahtjevom zatražio informacije o svim pojedinačnim isplatama koje su realizovane prema privatizacionim savjetnicima za postupke arbitraže u periodu od 2015. do 2018. godine, ali je i taj podatak proglašen tajnom.
– Savjet za privatizaciju ni u ovom slučaju nije objasnio zašto bi to bila tajna, već se pozvao na zaključke Ministarstva ekonomije i Ministarstva saobraćaja kojima su te isplate proglašene za tajne. Da u Savjetu za privatizaciju imaju šta da kriju pokazuju ukupni podaci o isplatama do kojih je došao MANS, a koji govore da je Savjet za advokatske i konsultanske i ostale pravne usluge u 2015. godini isplatio oko milion eura, u 2016. godini preko dva miliona, u 2017. godini 2,7 miliona eura, dok je u 2018. godini isplaćeno nešto preko 200 hiljada eura – kazao je Milovac.